Padova ima 215.000 stanovnika, a više od 5 km2 javnih zelenih površina.

Podgorica ima oko 190.000 stanovnika, i pola kilometra kvadratnog javnih zelenih površina.

U gradu Poznanju urbano zelenilo zauzima 8% ukupne teritorije grada.

U Podgorici – to je srazmjer od svega 0,1 %.

Padova i Poznanj imaju takve rezultate jer imaju katastar zelenih površina – njime lakše brinu o svakom stablu, planiraju sadnju novih i bolje projektuju prostor.

Građani Podgorice su dali sredstva funkcionerima da nam obezbijede katastar zelenila – iako je to trebalo da bude započeto 2015. a završeno prošle godine – to nije učinjeno.

Umjesto toga – funkcioneri nam priređuju predstavu kojom glorifikuju digitalizaciju ostatka Kraljevog parka – koji je nastao zahvaljujuci odlukama znanja – a oštećen odlukama pohlepe.

Ali postoji način da se isprave greške funcionera: da katastar zelenih površina rade studenti Poljoprivrednog, Arhitektonskog, Građevisnkog i Prirodno matematičkog fakulteta uz pomoć i mentorstvo profesora i službenika gradske uprave. Time bi studenti imali više prakse, a grad bi takvim načinom rada uštedio novac za nove sadnice.

Ali to moraju da dozvole funkcioneri koje dobro plaćamo. I od toga ništa.

Insistirajmo na cjelovitim rješenjima – ne na polovičnim improvizacijama.

Jer:

Katastar je
Odraz
Države