Finansijski troškovi, stres i narušeno zdravlje samo su neke od posljedica za građane Crne Gore koji godinama učestvuju u predugim sudskim postupcima. Česta odlaganja ročišta, u kombinaciji s višemjesečnim razmacima između termina, dovode do toga da suđenja traju godinama, a građani dugo čekaju na pravdu ili ostvarenje svojih prava.

Anketa pokazala raširen problem

Organizacija KOD je ovog avgusta sprovela anketu o iskustvima građana sa odlaganjem suđenja.
Učestvovao je 41 ispitanik, od kojih je 24 imalo neko iskustvo sa sudskim postupkom. Od tih 24, čak 22 su navela da su njihova ročišta bila odlagana – što jasno ukazuje da problem nije izuzetak, već pravilo.

Jedna učesnica ankete, koja se već godinama nalazi u parničnom postupku, navodi da je njeno suđenje odlagano čak deset puta, te da je nakon svakog odlaganja na novo ročište čekala u prosjeku tri mjeseca.
„Na zakazano ročište idem tek kad popijem tablete za smirenje“, kaže ona i dodaje da se osjeća „materijalno oslabljeno i nervno rastrojeno“.

Slična iskustva dijele i ostali ispitanici, koji svjedoče da dugotrajni procesi i česta odlaganja ne samo što im uzrokuju stres i finansijske gubitke, već ozbiljno narušavaju njihovo povjerenje u pravosudni sistem.

Stres, troškovi i gubitak povjerenja

Najveći broj ispitanika koji su imali iskustva s odlaganjem suđenja navodi da su se ta odlaganja najčešće događala u parničnim predmetima, dok su krivični i upravni postupci zastupljeni u manjoj mjeri. Od onih koji su prošli kroz višestruka odlaganja, više od 70% navodi da je ročište odloženo više od pet puta.

Kao glavne razloge odlaganja građani navode izostanak sudija, svjedoka ili advokata, dok dio ispitanika ističe i tehničke razloge – poput nedostatka prostorija ili preopterećenog rasporeda sudnica. Više od polovine ispitanika navodi da su između dva ročišta čekali duže od tri mjeseca, a šestoro ističe da nikada nisu bili obaviješteni o odlaganju – ni telefonom, ni poštom.

„Čekam presudu već šestu godinu. Sve se odgađa bez objašnjenja. Izgubila sam vjeru da Pravda postoji“, kaže jedna učesnica ankete.

Ovakva iskustva dovode do rastućeg nezadovoljstva. Građani navode da česta odlaganja izazivaju stres, frustraciju, osjećaj bespomoćnosti, ali i materijalne gubitke – dodatne troškove advokata, putovanja i izgubljenog vremena. Mnogi ističu da dugotrajni postupci unose tenzije u porodicu i izazivaju osjećaj poniženja pred institucijama.

Uprkos svemu, polovina ispitanika nije pokušala da se žali zbog učestalih odlaganja. Oni koji su to učinili, obraćali su se predsjednicima sudova ili Sudskom savjetu, ali, kako kažu, „svi sliježu ramenima – niko nije odgovoran“.

Građani prepoznaju sistemske uzroke

Ispitanici jasno prepoznaju da problem nije samo u pojedinačnim slučajevima, već u sistemskim slabostima. Najčešće navode nedostatak sudija i pomoćnog osoblja, preopterećenost sudova, ali I izostanak sankcija za nepoštovanje rokova.
Više od polovine ispitanika smatra da su odlaganja bila neosnovana, dok većina sudove ocjenjuje kao neefikasne i neažurne.
Ovi nalazi, iako proizilaze iz male ankete, oslikavaju duboko ukorijenjen problem koji građani osjećaju u svakodnevnom životu. Neefikasnost pravosuđa ne utiče samo na pojedince, već i na ukupno povjerenje u institucije, što dugoročno slabi vladavinu prava.
„Osim gubitka povjerenja u pravosuđe, odlaganja su bila obeshrabrujuća do mjere da je upitno da li bismo se ikada više obratili sudu kada nam prava budu povrijeđena“, navodi jedan od ispitanika.

Potreba za reformama i odgovornošću

Rezultati ankete jasno pokazuju da se odlaganja suđenja u Crnoj Gori doživljavaju kao hronični problem koji potkopava povjerenje građana u pravosudni sistem. Građani traže efikasnost, transparentnost i odgovornost, ali i modernizaciju sudske administracije – uključujući bolje informisanje stranaka, digitalizaciju postupaka i strože kontrole poštovanja rokova.

Poruka ispitanika je jasna:

„Pravda koja kasni – za nas je pravda koja ne postoji.“

Organizacija KOD